Svjetski dan šuma – projekt Zeleni Grad

• Tweet
• Email

21. ožujka, na prvi dan proljeća ujedno je i Svjetski dan zaštite šuma koji se obilježava  već  43. godinu za redom kada je na sjednici Generalne skupštine EU poljoprivredne konfederacije prihvaćena ta ideja. Ovu ideju kasnije je podržala i UN organizacija za hranu i poljoprivredu /FAO/, vjerujući da obilježavanje ovog datuma može doprinijeti povećanju svijesti o potrebi očuvanja šuma i šumskih ekosustema. Upravo ovaj dan je prilika da se podsjetimo na važnost šuma i njihove zaštite.  Naime, šume su nekad prekrivale gotovo dvije trećine kopna, a danas su drastično smanjene uslijed pretjerane sječe, klimatskih promjena do kojih dolazi zbog pretjeranog ispuštanja plinova sa učinkom staklenika u atmosferu,  požara, onečišćenog zraka, tla i vode. O značaju ove teme svjedoče i podaci UN prema kojima su se u posljednjih 15 godina šumske površine u svijetu smanjile za više od trostruke površine Njemačke. Google je u suradnji sa Sveučilištem u Marylandu napravio prvu detaljnu mapu šuma u svijetu od 2000. do 2012. godine iz koje je vidljivo kako nestaju velike šumske površine (prema procjenama stručnjaka, godišnje nestane oko 16.000.000 ha šuma na svijetu.)

http://earthenginepartners.appspot.com/science-2013-global-forest

Zbog svega toga šumama je danas potrebna čovjekova zaštita, koja se provodi kroz primjereno gospodarenje, zaštitu šume od štetočina i požara, zaštitu šumskog tla i stabala te druge preventive mjere. Zaštitom šuma jačamo općekorisne funkcije šuma koje se odražavaju u zaštiti zemljišta od erozije, bujica, poplava, utjecaju na vodni režim, klimu, stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere –  te utjecaju na ljepotu krajolika, stvaranju povoljnih uvjeta za odmor i rekreaciju, te za razvitak turizma. Općekorisne funkcije šuma su od vitalnog značaja za egzistenciju i život ljudi uopće i ne mogu se nadoknaditi nikakvim tehničkim sredstvima, pa bi stoga ovaj datum trebao zauzimati posebno mjesto u kalendaru svakog vinkovčanina i vinkovčanke. Zašto?

Nekada su građani Vinkovaca za 1. maj znali odlaziti u šumu na novoj brani ili na izletište u šumu pored Sopota. No danas je situacija značajno i bitnije promjenjenja. Uređenih izletišta u okolici Vinkovaca gotovo da nema izuzev Kunjevaca koje su uredile „Hrvatske šume“. U našem Gradu postoji nekoliko „urbanih šuma“ ili gradskih parkova koji su apsolutno zapostavljeni jer gradska vlast nema viziju što uraditi i kako urediti te „urbane šume“ – park u središtu grada, park pored željezničkog kolodvora, park starih lipa u Mihanovićevoj ulici ili park šuma „Kanovci“, odnosno naš park „Lenije“ .

 Navedene gradske ili urbane šume su zapuštene i sustavno zanemarivane za razliku od ostalih gradskih središta širom Hrvatske ili zapadne Europe koja kontinuirano brinu o svojim „urbanim šumama“.  Savjet za ekologiju i održivi razvoj GO SDP Vinkovaca ovim putem želi javno sugerirati gradskoj upravi da se napravi proaktivni pristup ovoj problematici te da se našim „gradskim šumama“ posveti veća pozornost kako bi građani imali gdje provoditi slobodno vrijeme i uživati u odrastanju svoje djece,  ali isto tako da se osmisli i konkretan proaktivan plan vezan za edukaciju i  osvješćivanje o važnosti zaštite šuma, posebice djece već od najranije dobi u vinkovačkim dječjim vrtićima (predavanjima, radionicama na temu zaštite šuma itd.) . Jedna kineska poslovica najbolje opisuje održivi pristup ovoj problematici – „Najbolje vrijeme da posadiš stablo bilo je prije 20 godina. Drugo najbolje vrijeme – je sad.“ Savjet za ekologiju i održivi razvoj GO SDP Vinokovci je prije godinu dana dao svoj doprinos na način da je podjelio nekoliko stotina sadnica mladih hrasteva koje su naši sugrađani posadili u Gradu i njegovoj okolici i time dopnjeli stvaranju zelenih Vinkovaca.

Berislav Parat, dipl. ing. šumarstva
Predsjednik SEKORA-a GO SDP Vinkovci