Sukladno članku 15. Zakona o ravnopravnosti spolova, političke su stranke obvezne prilikom utvrđivanja i predlaganja liste kandidata/tkinja za izbor članova/ica predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama i tako postići zastupljenost od najmanje 40% pripadnika/ica podzastupljenog spola. Ove zakonske odredbe inicirale su ozbiljnu Analizu zastupljenosti žena u Gradskom vijeću grada Vinkovaca u vremenskom razdoblju od šesnaest (16) godina kroz četiri (4) izborna procesa – 2001. do 2005. , 2005. do 2009., 2009. do 2013. i 2013. do 2017. godina koju su izradile gradska vijećnica Martina Levaković Banović i članica Predsjedništva FŽ GO SDP-a Vinkovci Nikolina Lukac.
U daljnjem tekstu obrađeni su podaci za grad Vinkovce nakon svih provedenih lokalnih izbora obzirom na spol izabranih vijećnika i vijećnica i obzirom na kandidacijske i koalicijske liste.
Lokalni izbori 2001. godine
- HDZ-HKDU – 12 članova/ica Gradskog vijeća – 1 žena (8,33 %)
- SDP – 6 članova/ica Gradskog vijeća – 2 žene (33,33 %)
- HSLS – 3 člana/ice Gradskog vijeća – 0 žena (0,00 %)
- HNS – 3 člana/ice Gradskog vijeća – 0 žena (0,00 %)
- DC – 3 člana/ice Gradskog vijeća – 0 žena (0,00 %)
- HSS – 2 člana/ice Gradskog vijeća – 0 žena (0,00 %)
- HSP – 2 člana/ice Gradskog vijeća – 0 žena (0,00 %)
U sastavu Gradskog vijeća nakon provedenih lokalnih izbora 2001. godine od 31 vijećnika/vijećnice žena je bilo samo tri što čini samo 9,67 %, od čega je 33,33 % bilo žena u kvoti SDP-a.
Od sedam političkih stranaka/koalicija koje su ušle u sastav gradskog vijeća samo dvije imaju vijećnice u svojim redovima. Zabrinjavajuće je kako pet političkih stranaka u sazivu Gradskog vijeća 2001.-2005. u svojim redovima nisu imali niti jednu ženu.
Lokalni izbori 2005. godine
- HDZ – 12 članova/ica Gradskog vijeća –1 žena (8,33 %)
- SDP-HSS-HNS-SBHS – 8 članova/ica Gradskog vijeća – 2 žene (25,00 %)
- DC – 3 člana/ice Gradskog vijeća – 1 žena (33,33 %)
- HSP – 3 člana/ice Gradskog vijeća – 0 žena (0,00 %)
- HSLS – 2 člana/ice Gradskog vijeća – 0 žena (0,00 %)
- SDSS – 1 član/ica Gradskog vijeća – 0 žena (0,00 %)
U sastavu Gradskog vijeća nakon provedenih lokalnih izbora 2005. godine od 31 vijećnika/vijećnice žena je bilo samo četiri što čini samo 12,90 %, od čega je 50,00% bilo žena u kvoti SDP-a., odnosno koalicijske liste.
Od šest političkih stranaka/ koalicija koje su ušle u sastav gradskog vijeća tri stranke/koalicije su u svom sastavu imale vijećnice.
Lokalni izbori 2009. godine
- HDZ-HSP-HSLS-HSS-HSU – 17 članova/ica Gradskog vijeća – 4 žene (23,50 %)
- SDP-DSU – 9 članova/ica Gradskog vijeća – 3 žene (33,33 %)
- DC–HNS- 2 člana/ica Gradskog vijeća – 1 žena (50,00 %)
- HDSSB -3 člana/ice Gradskog vijeća -1 žena (33,33 %)
U sastavu Gradskog vijeća nakon provedenih lokalnih izbora 2009. godine od 31 vijećnika/vijećnice žena je bilo devet što čini samo 29,03 %, od čega je 33,33 % bilo žena u kvoti SDP-a.
Od deset političkih stranaka koje su ušle u sastav gradskog vijeća njih šest je u svom sastavu imalo vijećnice.
Lokalni izbori 2013. godine
- HDZ – HSP AS-HSS-BUZ – 12 članova/ica Gradskog vijeća – 3 žene (25,00 %)
- SDP-HSU-Zelena lista – 9 članova/ica Gradskog vijeća – 3 žene (33,33 %)
- HSLS – 2 člana/ice Gradskog vijeća – 1 žena (50,00 %)
- HDSSB – 2 člana/ice Gradskog vijeća – 0 žena (0,00 %)
U sastavu Gradskog vijeća nakon provedenih lokalnih izbora 2013. godine od 25 vijećnika/vijećnica žena je bilo šest što čini samo 24,00 %, od čega je 50,00 % bilo žena u kvoti SDP-a, odnosno koalicijske liste.
Od osam političkih stranaka koje su ušle u sastav gradskog vijeća njih pet u svom sastavu imaju vijećnice.
Rezultati lokalnih izbora u Vinkovcima u zadnja četiri ciklusa ukazuju na činjenicu kako su žene i dalje manje zastupljen spol, a posebno zabrinjavajuće je kako pojedine političke stranke nemaju ili nisu nikada ni imale vijećnice u Gradskom vijeću grada Vinkovaca, što ukazuje kako se krši Zakonske odredbe o ravnopravnosti spolova i ne provodi Nacionalna politika za ravnopravnost spolova 2011.-2015. (NN 88/11).
Analizom izabranih lista prema spolu kandidata odnosno kandidatkinja razvidno je kako je zastupljenost žena znatno niža od ciljanih 40,00 %, što upućuje na neuravnoteženost spolova u korist muškaraca. Analiza također ukazuje kako je u odnosu na lokalne izbore 2001. godine kada je bilo izabrano 9,67 % žena u gradskom vijeću, na lokalnim izborima 2005. godine izabrano njih 12,90 %, dok je na lokalnim izborima 2009. godine izabrano 29,03 % žena. Na posljednjim lokalnim izborima 2013. godine izabrano je 24,00 % žena u gradski parlament. Iako je 2009. godine došlo do povećanja broja žena u gradskom vijeću Grada Vinkovaca, na lokalnim izborima 2013. godine broj žena je pao, te smo se time još više udaljili od ravnopravne zastupljenosti spolova u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova koja iznosi 40,00 %.
Pozicija žena se nije značajnije promijenila u zadnja četiri izborna ciklusa, no ono što posebno zabrinjava je da se udio vijećnica u Gradskom vijeću grada Vinkovaca na zadnjim lokalnim izborima smanjio kada se promatraju političke opcije ili političke stranke. Iako SDP sa svojim koalicijskim partnerima ili sam, uvijek vodi računa da su žene zastupljene i da participiraju u broju izabranih mandata oko 33,00 %, generalni pokazatelji sugeriraju da žene ostaju nedovoljno vidljive (i nedovoljno prepoznate), kao realne političke snage kod svih drugih političkih stranaka osim SDP-a. To je posljedica nedosljedne provedbe propisa koji imaju za cilj osigurati poštivanje načela ravnopravnosti spolova u politici i neozbiljnog shvaćanja participativne demokracije koja je obvezujuća za sve političke stranke pa tako i SDP i o čemu će se u budućim izbornim procesima morati voditi računa.
Cilj Foruma žena GO SDP-a Vinkovci je povećati politički udio žena na lokalnoj razini i kao glasačica i kao izabranih predstavnica i zato se Forum žena GO SDP-a Vinkovci kao interesni oblik GO SDP-a Vinkovci kroz svoje projekte, aktivnosti i rad zalaže za temeljne demokratske vrijednosti, punu rodnu ravnopravnost i jednaku zastupljenost na svim razinama odlučivanja.
