Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe Naroda Hrvatske i 73. obljetnice ustanka, Predsjedništvo i Gradski odbor Gradske organizacije SDP-a Vinkovci, na čelu sa saborskim zastupnikom i predsjednikom Gradske organizacije SDP Vinkovci mr. sc. Damirom Rimcem, je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika poginulim u Drugom svjetskom ratu na središnjem Gradskom groblju u Kačićevoj ulici odalo počast svim zaslužnim antifašistima.
Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi. Reakcija pripadnika Komunističke partije Hrvatske u Sisku uslijedila je nakon napada na Sovjetski savez od strane Nacionalsocijalističke Njemačke (operacija Barbarossa), u jutarnjim satima 22. lipnja, čime je izigran pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između ove dvije sile. Pripadnik Prvog sisačkog partizanskog odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko, a odred od 77 boraca su sačinjavali većinom Hrvati koji su se borili na teritoriju Hrvatske. Završetak Drugog svjetskog rada doživjelo je 38 boraca.
Osnivanje sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. Antifašizam se zalagao za dobro i civilizacijske vrijednosti, nasuprot zlu, teroru i mržnji koje je donio fašizam. Mir, sloboda, suradnja i ljudska prava antifašističke su vrijednosti koje su pobijedile ideologiju rasnih zakona i imperijalizma.
Suvremena Republika Hrvatska temelji svoj državnopravni kontinuitet i na odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnoga oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), tada najvišega organa narodne vlasti u Hrvatskoj, osnovanoga od antifašističkoga pokreta. U Izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske navodi se: »Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo: … u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Državne Hrvatske (1941.) u odlukama ZAVNOH-a (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963.-1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.«
Saborski zastupnik mr. sc. Damir Rimac je naglasio kako je povodom 60. obljetnice pobjede nad fašizmom Hrvatski sabor 13. travnja 2005. godine donio Deklaraciju o antifašizmu. U tom se dokumentu, između ostalog “potvrđuje antifašističku demokratsku utemeljenost i opredijeljenost Republike Hrvatske“, “potvrđuje da su temeljne vrijednosti antifašizma jednoznačno prihvaćene u Republici Hrvatskoj“, “poziva na trajnu afirmaciju i njegovanje antifašističkih vrijednosti te zaštitu i očuvanje stečevina antifašizma“, te se pozivaju “državna tijela i javne institucije na objektivno, cjelovito i nepristrano sagledavanje povijesnog razdoblja Drugog svjetskog rata i antifašizma u Republici Hrvatskoj, ne izjednačavajući antifašistički pokret s ideologijom komunizma.”.
U današnje vrijeme kada se i u Hrvatskoj i u Europi javljaju pojedinci ili skupine koje osporavaju vrijednosti antifašizma i relativiziraju zločine i ideologiju fašizma, potrebno je opominjati javnost na te pojave i nove generacije učiti vrijednostima za koje su se antifašisti borili, upravo onako kako je to radio i prvi Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman – istaknuo je Rimac.
