Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca, na dan kada je 1948. godine potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima i po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na „život, slobodu, sigurnost… bez ikakvih razlika“. Njome se štite građanske, političke, ekonomske, socijalne, kulturne slobode i prava čovjeka, od prava na život i slobodu do prava na dostojanstvo, privatnost, socijalnu sigurnost i udruživanje.
Ovim dokumentom je udaren kamen temeljac za Međunarodni dan ljudskih prava, a datum potpisivanja Deklaracije postao je prekretnica u suvremenoj povijesti kada su se nacije svijeta udružile kako bi jednom i zauvijek stale na kraj genocidu nastalom za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Opću deklaraciju je usvojila i objavila Opća Skupština UN-a, a ona predstavlja prvo globalno izražavanje prava svih ljudskih bića. Sadrži 30 članaka koji su kasnije elaborirani u međunarodnim ugovorima, regionalnim instrumentima ljudskih prava, nacionalnim ustavima i zakonima koji proizlaze iz Deklaracije.
Tako i naš Ustav Republike Hrvatske u članku 14. određuje: „Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki.“
Unatoč tome što Opća deklaracija propisuje da su sva ljudska bića rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima te da su načela Deklaracije ugrađena u temeljne pravne akte većine modernih država svijeta, još uvijek se ne može govoriti o potpunom konsenzusu i provođenju načela Deklaracije.
O ljudskim pravima ne postoji opći konsenzus. Iako se među ljudskim pravima spominju pravo na život, pravo na adekvatni životni standard, zabranu mučenja, slobodu izražavanja i slično, o opsegu i praktičnoj primjeni tih prava postoji cijeli niz sporova između pojedinaca, organizacija i država.
Svjedoci smo da je i danas potrebna posebna pažnja i ulaganje napora radi ostvarivanja ovih načela u praksi. U samoj Deklaraciji se navodi da bi svaki pojedinac i svaki dio društva trebao ovu Deklaraciju stalno imati na umu te proučavanjem i učenjem težiti promicanju ljudskih prava i sloboda. Činjenica je da to tako nije. Područje ljudskih prava stalno se razvija, no nažalost i dalje postoje države u kojima se ljudska prava krše, ali i države koje su vrlo brzo zaboravile što su potpisale, čemu svjedoče ratovi u drugoj polovici 20. stoljeća.
Unatoč civilizacijskom napretku, ljudska prava socijalno ugroženih, starijih i nemoćnih osoba te manjinskih skupina, ugrožena su i u razvijenim zemljama, a posebice u brojnim nerazvijenim zemljama širom svijeta. Zadaća je kako državne i lokalne vlasti, ali i svih nas, da se osigura zaštita i poštivanje prava čovjeka neovisno o razlikama. Idealno društvo ne postoji, ali ono što možemo učiniti jeste kreirati društvo razumijevanja, zajedništva i jednakosti u kojem ćemo s ponosom živjeti.
Poštivanje načela Deklaracije, solidarnost, tolerancija i aktivna uloga svakog pojedinca u promicanju ljudskih prava, zadaća je koja nikada neće biti u potpunosti okončana i na kojoj moramo svakodnevno raditi.
Ovogodišnji slogan Ujedinjenih naroda „ljudska prava 365“ promovira ideju da je svaki dan ujedno i dan ljudskih prava. Na ovaj način slavimo činjenicu da svatko od nas, bilo gdje u svijetu, u svakom trenutku ima pravo na cijeli niz ljudskih prava, da ljudska prava pripadaju svima jednako i da nas povezuju globalno.
Povodom obilježavanja ovog dana, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u suradnji s Uredom za informiranje Europskog parlamenta organizira panel o Povelji o temeljnim pravima Europske unije, koji će se održati u prostoru Kuće Europe u Zagrebu, 10. prosinca 2014. godine s početkom u 11 sati.
I zaključno: Borite se i štitite svoja prava, ali borite se i za prava onih kojima su ista uskraćena!
https://www.youtube.com/watch?v=hTlrSYbCbHE#t=14&hd=1
Gordana Kobac, mag. iur.
