Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obilježava se 9. studenoga (na isti dan kada obilježavam i rušenje zloglasnog Berlinskog zida 1989. godine koji je označio pad „željezne zavijese“ i totalitarnog sovjetskog komunističkog režima u istočnoj Europi) svake godine prisjećanjem na sve žrtve fašizma i antisemitizma, ali osim komemorativnog ima i prosvijedni karakter protiv svih suvremenih oblika fašizma i antisemitizma koji su pronašli vrlo plodno tlo u Europi 21. stoljeća zahvaćenoj brojnim ekonomskim i socijalnim krizama, te posvemašnjom društvenom dekadencijom.
Povijesno gledano, 9.XI.1938. i službeno su započeli masovni progoni Židova u nacističkoj Njemačkoj događajem poznatim pod nazivima „Kristallnacht“ (Kristalna noć, Pogromnacht – noć pogroma ili Reichskristallnacht – Carska kristalna noć). Te kobne noći u divljanju SA smeđekošuljaša unšteni su i opljačkani domovi i trgovine Židova, opljačkano je i uništeno 1688 sinagoga, a 267 ih je zapaljeno. Ubijen je 91 Židov, a 30 000 židovskih muškaraca (oko četvrtine svih židovskih muškaraca u Njemačkoj) odvedeno je u razne koncentracione logore, te je 1000 njih pritom i umrlo.
Snažna simbolika ovog spomen dana nažalost je vrlo aktualna i danas, jer smo i u 2014. godini nove ere, u 21. stoljeću, svjedoci rastućih ekstremnih skupina i vrlo negativno usmjerenog nacionalizma iz kojih se rađaju mržnja, ksenofobija, šovinizam i antisemitizam s rasizmom, kao i apologiji te revitalizaciji totalitarnih režima iz ropotarnice povijesti. Ove negativne pojave u obliku raznih „-izama“ posebno su ukorijenjene u mentalni korpus balkanskih naroda, što zbog dubokih (i neriješenih) povijesnih podjela, antagonizama i kontrarnosti totalitarnih režima, a što zbog iznimno loše i napete političke situacije prouzrokovane dubokom ekonomskom, socijalnom i intelektualnom krizom.
Sve ovo (dodatno pojačano medijskim zasipanjem lošim i subjektivnim tekstovima koji nerijetko vrše apologiju ovih negativnim pojava) posebno utječe na mlade i još neformirane umove koji lako podliježu negativnim utjecajima iz okoline (što je posebno vidljivo među mladima u školama). Ideološka zadojenost pojačana niskom razinom obrazovanja uz odsutnost bilo kakve objektivnosti i kritičkog rasuđivanja (uz vrlo loš utjecaj nekih pojedinaca iz raznih vjerskih zajednica i institucija koje se otvoreno svrstavaju na stranu ekstremno desničarskih režima) svoju najjaču ekspresiju imaju u potpunoj eksploziji nepojmljive mržnje po društvenim mrežama, portalima, te školskim hodnicima i učionicama. Sve ovo momentalno prerasta u vršnjačko nasilje i diskriminaciju prema svakom obliku različitosti koja se ne uklapa u društvenu stereotipnost primitivnog dijela našeg mentalnog korpusa (vrlo lako je povući paralelu između ovoga i Nietzscheovog pojma „morala stada“ iznešenog u epohalnom djelu „Also sprach Zarathustra“), što uzrokuje mržnju i socijalnu izolaciju vjerskih i etničkih manjina.
Upravo zbog ovakve alarmantne situacije iznimno je važno obilježiti ovaj dan sjećanja na Kristalnu noć 9.XI.1938. kojom je zapravo i počeo val nasilja prema židovskoj zajednici koja je postala javni neprijatelj broj 1 Hitlerovog nacističkog režima. Nažalost – kako to obično i biva u povijesti jer ljudski rod ništa ne uči iz njezina cikličkog ponavljanja – razne ekstremne neonacističke grupacije (Front National u Francuskoj, British national party u Velikoj Britaniji, Freiheitliche Partei Österreichs ili FPÖ u Austriji, Alleanza Nazionale u Italiji i mnoge druge), koje šire nove valove mržnje, diskriminacije i antisemitizma svih oblika našle su plodno tlo i u Europi 21. stoljeća 76 godina poslije Kristalne noći.
Ovim malim pamfletom protiv fašizma i antisemitizma želim uputiti javni apel na toleranciju prema svim manjinama (vjerskim, etničkim i seksualnim) jer je to jedini put u evoluciji našeg društva ka modernom, naprednom i moralno zrelom i odgovornom društvu. Nadam se da će moje misli doprijeti do građana svih generacija bez obzira na razinu obrazovanosti, dob, vjeru, spol, rasu i političku opredijeljenost jer sve to razlike koje nas generalno spriječavaju da postanemo ono što bi nam svima treba biti prioritet – ČOVJEKOM.
Predsjednik Savjeta za kulturu GO SDP Vinkovci
Josip Paulić, mag.educ.phil. et mag.educ.hist.
