I ove godine diljem svijeta obilježeno je sjećanje Kristalnu noć (Novemberpogrome, 9.11.1938.) koja je simbolički označila početak sustavnih progona Židova i raznih drugih etničkih i društvenih skupina (Roma i Sinta, osoba s mentalnim i fizičkim poteškoćama te raznih političkih i vjerskih skupina) koje je nacistička ideologija smatrala „manje vrijednima“. Kristalna noć na području Njemačke, Austrije i Sudeta bila je dobro organiziran pogrom motiviran propagandom, rasnom mržnjom i ekonomskom koristi (pljačka i vandalizam) koji je rezultirao s 267 uništenih sinagoga, preko 7000 uništenih ili oštećenih židovskih trgovina, najmanje 91 Židov je ubijen, a 30000 je deportirano u logore.
Fašizam i antisemitizam dva su zla koja su trebala ostati u mračnom i nasilnom 20. stoljeću, ali dobila su novi zamah posljednjih godina na plodnom tlu svjetske krize, pandemije i posvemašnjeg propadanja morala i bilo kakvih etičkih vrijednosti. Današnji fašizam možemo promatrati kroz prizmu govora mržnje, diskriminacije, sporadičnog nasilja, težnje prema historijskom revizionizmu, negiranja i relativiziranja Holokausta te zločina iz mržnje (napadi na sinagoge, crkve, džamije, novinske urede ili strašno ubojstvo profesora povijesti počinjeno od islamističkog radikala).
Poruka ovog dana nije samo puko obilježavanje postavljanjem vijenaca, već i aktivna kultura sjećanja kroz edukaciju i korelaciju povijesnih događaja s trenutnim problemima u društvu. Svijet 21. stoljeća aktivno je izložen velikim društvenim poremećajima kroz promjenu etičkih paradigmi, govor mržnje prema različitim društvenim i kulturnim grupama koje odudaraju od službenog „mainstreama“, jaku simboliku mržnje, inklinaciju i afinitet prema nasilju, te snažni latentni rasizam prema migrantima. Glavno bojno polje zadnjih godina postao je javni prostor društvenih mreža na kojima svjedočimo nebrojenim slučajevima vrijeđanja, poticanja mržnje, nasilja, ponižavanja, ali i nečeg vrlo opasnog – plodnog tla za brojne teorije urota.
Obilježavanje ovakvih datuma mora imati edukacijsku svrhu kroz kulturu aktivnog činjenja i prosvjetljenja jer jedino se obrazovanjem možemo djelomično boriti protiv stereotipa i mržnje, te naučiti prihvaćati raznovrsnost i pluralizam mišljenja.
Josip Paulić,
tajnik GO SDP-a Vinkovci
